< 列王記Ⅰ 10 >

1 シバの女王は主の名にかかわるソロモンの名声を聞いたので、難問をもってソロモンを試みようとたずねてきた。
Pea ʻi he fanongo ʻe he tuʻi fefine ʻo Sipa ki he ongoongo ʻo Solomone ko e meʻa ʻi he huafa ʻo Sihova, naʻa ne haʻu ke ʻahiʻahi ʻaki ia ʻae ngaahi fehuʻi ʻilongataʻa.
2 彼女は多くの従者を連れ、香料と、たくさんの金と宝石とをらくだに負わせてエルサレムにきた。彼女はソロモンのもとにきて、その心にあることをことごとく彼に告げたが、
Pea naʻe haʻu ia ki Selūsalema mo e fuʻu fononga tokolahi, mo e fanga kāmeli naʻe fetuku ʻae ngaahi meʻa namu kakala, mo e koula lahi ʻaupito, mo e ngaahi maka mahuʻinga: pea ʻi heʻene hoko mai kia Solomone, naʻa ne talanoa mo ia ki he meʻa kotoa pē naʻe ʻi hono loto.
3 ソロモンはそのすべての問に答えた。王が知らないで彼女に説明のできないことは一つもなかった。
Pea naʻe tali ʻe Solomone ʻa ʻene ngaahi fehuʻi kotoa pē: naʻe ʻikai fufū mei he tuʻi ha meʻa ʻe taha, ke ne taʻefakamatalaʻia kiate ia.
4 シバの女王はソロモンのもろもろの知恵と、ソロモンが建てた宮殿、
Pea hili ʻae mamata ʻe he tuʻi fefine ʻo Sipa ki he poto kotoa pē ʻa Solomone, pea mo e fale ʻaia naʻa ne langa,
5 その食卓の食物と、列座の家来たちと、その侍臣たちの伺候ぶり、彼らの服装と、彼の給仕たち、および彼が主の宮でささげる燔祭を見て、全く気を奪われてしまった。
Mo e meʻakai ʻi hono keinangaʻanga, mo e anga ʻoe nofo ʻa ʻene kau tamaioʻeiki, mo e toutou ʻa ʻene kautauhi, mo honau kofu, mo kinautolu naʻe tauhi ʻa ʻene meʻainu, pea mo e hala ʻaia naʻa ne ʻalu hake ai ki he fale ʻo Sihova; naʻe vaivai ai ʻa hono loto ʻiate ia.
6 彼女は王に言った、「わたしが国であなたの事と、あなたの知恵について聞いたことは真実でありました。
Pea naʻe pehē ʻe ia ki he tuʻi, “Ta ko e lea moʻoni ia: ʻaia naʻaku fanongo ki ai ʻi hoku fonua ʻoʻoku ki hoʻo ngaahi ngāue pea mo hoʻo poto.
7 しかしわたしがきて、目に見るまでは、その言葉を信じませんでしたが、今見るとその半分もわたしは知らされていなかったのです。あなたの知恵と繁栄はわたしが聞いたうわさにまさっています。
Ka naʻe ʻikai te u tui ki he talanoa, kaeʻoua ke u haʻu, pea mamata ki ai ʻa hoku mata: pea vakai, naʻe ʻikai tala mai ʻa hono vahe ua ʻoe meʻa: kuo lahi hake ʻa hoʻo poto pea mo hoʻo monūʻia ʻi he ongoongo naʻaku fanongo ki ai.
8 あなたの奥方たちはさいわいです。常にあなたの前に立って、あなたの知恵を聞く家来たちはさいわいです。
‌ʻOku monūʻia ʻa hoʻo kau tangata, ʻoku monūʻia ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki ni, ʻoku tutuʻumaʻu aipe ʻi ho ʻao, ʻo [nau ]fanongo ki hoʻo poto.
9 あなたの神、主はほむべきかな。主はあなたを喜び、あなたをイスラエルの位にのぼらせられました。主は永久にイスラエルを愛せられるゆえ、あなたを王として公道と正義とを行わせられるのです」。
Fakafetaʻi kia Sihova ko ho ʻOtua, ʻaia kuo lōlōfie lelei ʻiate koe, ke fakanofo koe ki he nofoʻa fakatuʻi ʻi ʻIsileli: koeʻuhi naʻe ʻofa taʻengata ʻa Sihova ki ʻIsileli, ko ia kuo ne fakanofo ai koe ko e tuʻi, ke fai ʻae fakamaau mo e fai totonu.”
10 そして彼女は金百二十タラントおよび多くの香料と宝石とを王に贈った。シバの女王がソロモン王に贈ったような多くの香料は再びこなかった。
Pea naʻa ne foaki ki he tuʻi ʻae taleniti koula ʻe teau ma uofulu, mo e ngaahi meʻa namu kakala fuʻu lahi ʻaupito, pea mo e ngaahi maka mahuʻinga: naʻe ʻikai toe ʻomi ha ngaahi meʻa namu kakala ke lahi pehē fau ʻo tatau mo ia naʻe foaki kia Solomone ʻe he tuʻi fefine ʻo Sipa.
11 オフルから金を載せてきたヒラムの船は、またオフルからたくさんのびゃくだんの木と宝石とを運んできたので、
Pea ko e folau ʻo Helami, ʻaia naʻe fetuku mai ʻae koula mei Ofeli, naʻe ʻomi ai foki mei Ofeli ʻae ngaahi ʻakau ko e ʻalimuku ʻo lahi ʻaupito, mo e ngaahi maka mahuʻinga.
12 王はびゃくだんの木をもって主の宮と王の宮殿のために壁柱を造り、また歌う人々のために琴と立琴とを造った。このようなびゃくだんの木は、かつてきたこともなく、また今日まで見たこともなかった。
Pea naʻe ngaohi ʻaki ʻae ʻakau ko e ʻalimuku ʻe he tuʻi ʻae ngaahi pou maʻae fale ʻo Sihova, pea maʻae fale ʻoe tuʻi, ko e ngaahi haʻape foki mo e meʻa hiva maʻae kau fasi hiva; talu mei ai ʻo aʻu ki he ʻaho ni, kuo ʻikai ʻomi pe mamata ki ai, ha ngaahi ʻakau ʻalimuku ke hangē ko ia.
13 ソロモン王はその豊かなのにしたがってシバの女王に贈り物をしたほかに、彼女の望みにまかせて、すべてその求める物を贈った。そして彼女はその家来たちと共に自分の国へ帰っていった。
Pea naʻe foaki ʻe Solomone ki he tuʻi fefine ʻo Sipa ʻa ʻene holi kotoa pē, ʻae meʻa fulipē naʻa ne kole ki ai, mo ia kotoa pē naʻe foaki ʻe Solomone ko ʻene foaki ʻataʻatā fakatuʻi. Pea naʻa ne liliu atu ʻo toe foki ki hono fonua ʻoʻona, ʻaia mo ʻene kautauhi.
14 さて一年の間にソロモンのところに、はいってきた金の目方は六百六十六タラントであった。
Pea ko eni ko hono mamafa ʻoe koula naʻe ʻomi kia Solomone ʻi he taʻu pe taha ko e taleniti ʻe onongeau mo e onongofulu ma ono ʻoe koula,
15 そのほかに貿易商および商人の取引、ならびにアラビヤの諸王と国の代官たちからも、はいってきた。
Ka ʻoku lau kehe ʻaia naʻa ne maʻu mei he kau fakatau, pea ʻi he fai fakatau mo e kau fakatau meʻa namu kakala, pea mei he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo ʻAlepea, pea mo e houʻeiki pule ʻoe fonua.
16 ソロモン王は延金の大盾二百を造った。その大盾にはおのおの六百シケルの金を用いた。
Pea naʻe ngaohi ʻe Solomone ʻae pā koula ʻe uangeau naʻe tuki: ko e [sikeli ʻe ]onongeau ʻoe koula naʻe ʻi he pā pe taha.
17 また延金の小盾三百を造った。その小盾にはおのおの三ミナの金を用いた。王はこれらをレバノンの森の家に置いた。
Pea naʻa ne ngaohi ʻae ngaahi pā iiki ʻe tolungeau ʻaki ʻae koula naʻe tuki; ko e mano ʻe tolu ʻoe koula naʻe ʻi he pā pe taha: pea naʻe tuku ia ʻe he tuʻi ki he fale ʻi he vao ʻakau ʻo Lepanoni.
18 王はまた大きな象牙の玉座を造り、純金をもってこれをおおった。
Naʻe ngaohi foki ʻe he tuʻi ha fuʻu nofoʻa fakatuʻi ʻaki ʻae lei, pea naʻa ne fonofono ia ʻaki ʻae koula lelei lahi.
19 その玉座に六つの段があり、玉座の後に子牛の頭があり、座席の両側にひじ掛けがあって、ひじ掛けのわきに二つのししが立っていた。
Naʻe ʻi he nofoʻa fakatuʻi ʻae lakaʻanga ʻe ono, pea naʻe fuopotopoto ʻae potu ki ʻolunga ʻi mui: pea naʻe ʻai ʻae ʻaiʻanga nima ʻi hono kaokao fakatouʻosi ʻoe potu hekaʻanga, pea naʻe tuʻu ʻae laione ʻe ua ʻo ofi ki he ʻaiʻanga nima.
20 また六つの段のおのおのの両側に十二のししが立っていた。このような物はどこの国でも造られたことがなかった。
Pea naʻe tuʻu ʻi hono potu ʻe taha ʻae laione ʻe hongofulu ma ua, pea ʻi he potu kehe ʻe taha ʻi he lakaʻanga ʻe ono; naʻe ʻikai ngaohi hano tatau ʻi ha puleʻanga kehe.
21 ソロモン王が飲むときに用いた器は皆金であった。またレバノンの森の家の器も皆純金であって、銀のものはなかった。銀はソロモンの世には顧みられなかった。
Pea naʻe [ngaohi ʻaki ]ʻae koula ʻae ngaahi ipu inu ʻae tuʻi ko Solomone, pea ko e ngaahi ipu ʻoe fale ʻi he vao ʻakau ʻo Lepanoni, naʻe ʻoe koula moʻoniia; naʻe ʻikai ha siliva ʻi ai: naʻe ʻikai mahuʻinga ia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Solomone.
22 これは王が海にタルシシの船隊を所有して、ヒラムの船隊と一緒に航海させ、タルシシの船隊に三年に一度、金、銀、象牙、さる、くじゃくを載せてこさせたからである。
He naʻe ʻalu ʻae folau ʻae tuʻi ʻi tahi ko e ngaahi vaka Tasisi, fakataha mo e folau ʻo Helami: naʻe haʻu tuʻo taha ʻi he taʻu ʻe tolu ʻae folau mei Tasisi, ke ʻomi ʻae koula, mo e siliva, mo e lei, mo e fanga ngeli, pea mo e fanga pikoka.
23 このようにソロモン王は富も知恵も、地のすべての王にまさっていたので、
Ko ia naʻe fungani hake ai ʻae tuʻi ko Solomone ʻi he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻo māmani, ʻi he koloaʻia mo e poto.
24 全地の人々は神がソロモンの心に授けられた知恵を聞こうとしてソロモンに謁見を求めた。
Pea naʻe kumi kia Solomone ʻae kakai kotoa pē ʻo māmani, ke fanongo ki heʻene poto, ʻaia naʻe ʻai ki hono loto ʻe he ʻOtua.
25 人々はおのおの贈り物を携えてきた。すなわち銀の器、金の器、衣服、没薬、香料、馬、騾馬など年々定まっていた。
Pea naʻe ʻomi ʻe he tangata taki taha kotoa pē ʻa ʻene meʻaʻofa, ko e ngaahi meʻa siliva, mo e ngaahi meʻa koula, mo e ngaahi kofu, mo e ngaahi mahafutau, mo e ngaahi meʻa namu kakala, mo e fanga hoosi, mo e fanga miuli, ko e vāhenga meʻa ʻi he ngaahi taʻu tukufakaholo.
26 ソロモンは戦車と騎兵とを集めたが、戦車一千四百両、騎兵一万二千あった。ソロモンはこれを戦車の町とエルサレムの王のもとに置いた。
Pea naʻe tānaki fakataha ʻe Solomone ʻae ngaahi saliote mo e kau heka hoosi: pea naʻa ne maʻu ʻae saliote ʻe taha afe mo e fāngeau, mo e kau heka hoosi ʻe taha mano mo e ua afe, ʻaia naʻa ne fakanofo ki he ngaahi kolo maʻae ngaahi saliote, pea ki he tuʻi ʻi Selūsalema.
27 王はエルサレムで、銀を石のように用い、香柏を平地にあるいちじく桑のように多く用いた。
Pea naʻe ngaohi ʻae siliva ʻe he tuʻi ke hangē ia ko e ngaahi maka ʻi Selūsalema, pea ne ngaohi ʻae ngaahi sita ke tatau hono lahi ʻoʻona mo e ngaahi ʻakau sukamino ʻoku tuʻu ʻi he teleʻa.
28 ソロモンが馬を輸入したのはエジプトとクエからであった。すなわち王の貿易商はクエから代価を払って受け取ってきた。
Pea naʻe ʻomi kia Solomone ʻae fanga hoosi mei ʻIsipite, ʻaia naʻe tauaki: pea naʻe maʻu ʻaia naʻe tānaki ʻe he kau fakatau ʻae tuʻi ʻi he totongi.
29 エジプトから輸入される戦車一両は銀六百シケル、馬は百五十シケルであった。このようにして、これらのものが王の貿易商によって、ヘテびとのすべての王たちおよびスリヤの王たちに輸出された。
Pea naʻe ʻalu atu mo ʻohake ha saliote mei ʻIsipite ko hono totongi ko e [konga ]siliva ʻe onongeau; pea ko e totongi ki ha hoosi ʻe taha ko e teau ma nimangofulu: pea naʻe pehē ʻenau taufetuku foki ia ki he ngaahi tuʻi kotoa pē ʻoe kakai Heti pea mo e ngaahi tuʻi ʻo Silia.

< 列王記Ⅰ 10 >