< 箴言 知恵の泉 23 >

1 治める人と共に座して食事するとき、あなたの前にあるものを、よくわきまえ、
Bw’otuulanga okulya n’omufuzi, weetegerezanga ebiri mu maaso go;
2 あなたがもし食をたしなむ者であるならば、あなたののどに刀をあてよ。
era weegendereze bw’obanga omanyi ng’olulunkanira ebyokulya.
3 そのごちそうをむさぼり食べてはならない、これは人を欺く食物だからである。
Tolulunkanira mmere ye ennungi, kubanga erimbalimba.
4 富を得ようと苦労してはならない、かしこく思いとどまるがよい。
Teweemalangako mirembe ng’oyaayaanira obugagga; weefuge obeere mukkakkamu.
5 あなたの目をそれにとめると、それはない、富はたちまち自ら翼を生じて、わしのように天に飛び去るからだ。
Eby’obugagga obikubako eriiso limu nga by’agenze dda, kubanga ddala bimera ebiwaawaatiro ne bibuuka mu bbanga ng’empungu.
6 物惜しみする人のパンを食べてはならない、そのごちそうをむさぼり願ってはならない。
Tolyanga mmere ya muntu mukodo, wadde okwegomba ebirungi by’alya.
7 彼は心のうちで勘定する人のように、「食え、飲め」とあなたに言うけれども、その心はあなたに真実ではない。
Kubanga ye muntu abalirira ensimbi z’asaasaanyizza, n’akugamba nti, “Weeriire, weenywere,” naye ng’omutima gwe tegukusanyukira.
8 あなたはついにその食べた物を吐き出すようになり、あなたのねんごろな言葉もむだになる。
Akatono k’onooba olidde onookasesema, ebigambo byo ebirungi eby’okwebaza bibe bya bwereere.
9 愚かな者の耳に語ってはならない、彼はあなたの言葉が示す知恵をいやしめるからだ。
Totegana kubuulirira musirusiru, kubanga ajja kunyooma ebigambo byo eby’amagezi.
10 古い地境を移してはならない、みなしごの畑を侵してはならない。
Tojjululanga nsalo ey’edda, so toyingiriranga nnimiro za bamulekwa,
11 彼らのあがない主は強くいらせられ、あなたに逆らって彼らの訴えを弁護されるからだ。
kubanga abalwanirira w’amaanyi, alikuggulako omusango.
12 あなたの心を教訓に用い、あなたの耳を知識の言葉に傾けよ。
Ossangayo omwoyo eri okuyigirizibwa, n’amatu go eri ebigambo by’okutegeera.
13 子を懲らすことを、さし控えてはならない、むちで彼を打っても死ぬことはない。
Tolekangayo kukangavvula mwana, bw’omubonereza n’akaggo tekimutta.
14 もし、むちで彼を打つならば、その命を陰府から救うことができる。 (Sheol h7585)
Mubonerezenga n’akaggo, kiwonye emmeeme ye okufa. (Sheol h7585)
15 わが子よ、もしあなたの心が賢くあれば、わたしの心もまた喜び、
Mwana wange, bw’oba n’omutima ogw’amagezi, kinsanyusa.
16 もしあなたのくちびるが正しい事を言うならば、わたしの心も喜ぶ。
Nnaajjaguzanga okuva ku ntobo y’omutima gwange, bw’onooyogeranga ebituufu.
17 心に罪びとをうらやんではならない、ただ、ひねもす主を恐れよ。
Omutima gwo gulemenga okukwatirwa aboonoonyi obuggya, kyokka nyiikira okutya Mukama ebbanga lyonna.
18 かならず後のよい報いがあって、あなたの望みは、すたらない。
Mazima ddala onoobanga n’essuubi mu biseera eby’omu maaso, n’essuubi lyo eryo teririggwaawo.
19 わが子よ、よく聞いて、知恵を得よ、かつ、あなたの心を道に向けよ。
Mwana wange wulirizanga, obeerenga n’amagezi, okumenga omutima gwo mu kkubo ettuufu.
20 酒にふけり、肉をたしなむ者と交わってはならない。
Teweegattanga ku abo abeekamirira omwenge, n’abalulunkanira ennyama:
21 酒にふける者と、肉をたしなむ者とは貧しくなり、眠りをむさぼる者は、ぼろを身にまとうようになる。
Kubanga omutamiivu n’omuluvu baavuwala, n’okubongoota olutata kubambaza enziina.
22 あなたを生んだ父のいうことを聞き、年老いた母を軽んじてはならない。
Wulirizanga kitaawo eyakuzaala, so togayanga nnyoko ng’akaddiye.
23 真理を買え、これを売ってはならない、知恵と教訓と悟りをも買え。
Gula amazima so togatunda, ffuna amagezi, n’okuyigirizibwa n’okutegeera.
24 正しい人の父は大いによろこび、知恵ある子を生む者は子のために楽しむ。
Kitaawe w’omutuukirivu alina essanyu lingi, n’oyo azaala omwana ow’amagezi amwenyumiririzaamu.
25 あなたの父母を楽しませ、あなたを産んだ母を喜ばせよ。
Leka kitaawo ne nnyoko basanyuke, omukazi eyakuzaala ajaguzenga.
26 わが子よ、あなたの心をわたしに与え、あなたの目をわたしの道に注げ。
Mwana wange mpa omutima gwo, n’amaaso go geekalirize amakubo gange,
27 遊女は深い穴のごとく、みだらな女は狭い井戸のようだ。
kubanga omukazi omwenzi lukonko luwanvu, n’omukazi omubambaavu luzzi lufunda.
28 彼女は盗びとのように人をうかがい、かつ世の人のうちに、不信実な者を多くする。
Ateega ng’omutemu, n’ayongera ku muwendo gw’abasajja abatali beesigwa eri bakazi baabwe.
29 災ある者はだれか、憂いある者はだれか、争いをする者はだれか、煩いある者はだれか、ゆえなく傷をうける者はだれか、赤い目をしている者はだれか。
Ani alina obuyinike? Ani alina ennaku? Ani alina ennyombo? Ani alina okwemulugunya? Ani alina ebiwundu eby’obwereere? Ani amyuse amaaso?
30 酒に夜をふかす者、行って、混ぜ合わせた酒を味わう者である。
Abo abatava ku mwenge, nga bagenda baloza ku mwenge omutabule.
31 酒はあかく、杯の中にあわだち、なめらかにくだる、あなたはこれを見てはならない。
Totunuulira wayini ng’amyuse, bw’atemaganira mu ggiraasi ng’akka empolampola;
32 これはついに、へびのようにかみ、まむしのように刺す。
ku nkomerero aluma ng’omusota, wa busagwa ng’essalambwa.
33 あなたの目は怪しいものを見、あなたの心は偽りを言う。
Amaaso go galiraba ebyewuunyo, n’omutwe gwo ne gulowooza ebitategeerekeka.
34 あなたは海の中に寝ている人のように、帆柱の上に寝ている人のようになる。
Oliba ng’omuntu eyeebase wakati mu nnyanja, obanga oyo alengejjera waggulu ku mulongooti.
35 あなたは言う、「人がわたしを撃ったが、わたしは痛くはなかった。わたしを、たたいたが、わたしは何も覚えはない。いつわたしはさめるのか、また酒を求めよう」と。
Olyogera nti, “Bankubye, naye sirumiddwa. Bankubye naye sirina kye mpuliddemu. Nnaazuukuka ddi, neeyongere okunywa?”

< 箴言 知恵の泉 23 >