Jovanu 19
1 Tada dakle Pilat uze Isusa i šiba ga.
Basa, ma hofernor Pilatus denu soldꞌadꞌu nara reu liꞌu Yesus rendiꞌ tali fifilot.
2 I vojnici spletavši vijenac od trnja metnuše mu na glavu, i obukoše mu skerletnu haljinu,
Soldꞌadꞌu naa ra o haꞌi rala hau manggouꞌ a longgen de hano dadꞌi soloꞌ. De ara tendes solo manggouꞌ naa neu Yesus langgan, de tao raꞌamiminaꞌ, onaꞌ ara rae soꞌu mane feuꞌ rendiꞌ solo panggat. Boe ma ara olu Yesus rendiꞌ badu naruꞌ esa dulan mbilas maranggeoꞌ onaꞌ maneꞌ ra biasa pake. Boe ma ara raꞌaꞌeꞌeiꞌ E rae, “Sodꞌaꞌ, atahori Yahudi ra manen!” Ara o mbasa raꞌamiminaꞌe E boe.
3 I govorahu: zdravo, care Judejski! i bijahu ga po obrazima.
4 Onda Pilat iziðe opet napolje, i reèe im: evo ga izvodim k vama napolje, da vidite da na njemu ne nalazim nikakve krivice.
Basa naa, ma hofernor dea neu lao esa fai, de nafadꞌe atahori naa ra nae, “Taꞌo ia! Au endi E dea nema fee neu nggi. Te ama musi mihine, huu au paresaꞌ E ena, te au nda hambu salan saa sa boe.”
5 A Isus iziðe napolje pod vijencem od trnja i u skerletnoj haljini. I reèe im Pilat: evo èovjeka!
Leleꞌ Yesus dea neu, Ana pake solo manggouꞌ a, ma badu naruꞌ dula mbilas maranggeoꞌ a. De hofernor nafadꞌe neu atahori naa ra nae, “Mita dei! Ia Eni, Atahori naa ena.”
6 A kad ga vidješe glavari sveštenièki i momci, povikaše govoreæi: raspni ga, raspni. Pilat im reèe: uzmite ga vi i raspnite, jer ja ne nalazim na njemu krivice.
Leleꞌ malangga agama Yahudi ra malangga nara ma atahori mana ranea rita Yesus, ara nggasi randaa rae, “Tati misa E leo! Mbaku E neu hau ngganggeꞌ a!” Te hofernor a nafadꞌe mbali se nae, “Ona bee naa hei mana mendi E fo tao misa E sia hau ngganggeꞌ a. Huu au nda hambu salan saa-saa nandaa no hukun mate sa.”
7 Odgovoriše mu Jevreji: mi imamo zakon i po zakonu našemu valja da umre, jer naèini sebe sinom Božijim.
Atahori Yahudi ra rataa rae, “Hai miꞌena hohoro-lalaneꞌ mana onda mia Lamatualain. Tungga hohoro-lalaneꞌ naa, atahori ia musi mate, huu ana soꞌu aon dadꞌi Lamatualain Anan.”
8 Kad dakle Pilat èu ovu rijeè, poboja se veæma.
Leleꞌ hofernor rena oꞌola nara, boe ma ana bau namatau.
9 I opet uðe u sudnicu, i reèe Isusu: odakle si ti? A Isus mu ne dade odgovora.
Basa de ana baliꞌ nisiꞌ soldꞌadꞌu ra ume nanean rala, ma natane Yesus nae, “Ho ia, atahori bees?” Te Yesus nda nataa e sa.
10 A Pilat mu reèe: zar meni ne govoriš? ne znaš li da imam vlast raspeti te, i vlast imam pustiti te?
Boe ma hofernor bua E nae, “Woih? Taꞌo bee de nda mutaa au sa? Bubꞌuluꞌ ena, to? Au ia, uꞌena koasa fo fee nggo mate, do, mboꞌi nggo boe.”
11 Isus odgovori: ne bi imao vlasti nikakve nada mnom kad ti ne bi bilo dano odozgo; zato onaj ima veæi grijeh koji me predade tebi.
Boe ma Yesus nataa nae, “Taꞌo ia, pak. Mete ma pak muꞌena koasa onaꞌ naa, na pak hambu koasa naa mia Lamatualain sia sorga. Huu akaꞌ Eni mesaꞌ ne, mana nanggoloꞌ pak fo tao taꞌo bee neu Au. Te atahori mana fee Au neu pak, sira mana lemba salaꞌ beran seli fai.”
12 Od tada gledaše Pilat da ga pusti. Ali Jevreji vikahu govoreæi: ako ovoga pustiš nijesi prijatelj æesaru. Svaki koji sebe carem gradi protivi se æesaru.
Eniꞌ a leleꞌ naa, hofernor sangga dalaꞌ fo mboꞌi hendi Yesus. Te atahori Yahudi ra nggasi randaa rae, “Mete ma pak mboꞌi hendi Atahori ia, naa natudꞌu oi pak nda mane Keser monaeꞌ a nonoon sa. Huu atahori mana soꞌu aon dadꞌi maneꞌ labꞌan Keser.”
13 Pilat dakle èuvši ovu rijeè izvede Isusa napolje, i sjede na sudijnsku stolicu na mjestu koje se zove kaldrma a Jevrejski Gavata.
Dadꞌi leleꞌ hofernor rena ara olaꞌ raꞌo naa, ma ana fee Yesus dea neu. De ana endoꞌ neu mana nggero-furi a kadꞌeran, sia mamanaꞌ esa ara babae naran oi, “Rae moo loaꞌ mia Fatu Bebꞌelaꞌ”. (Sia dedꞌea Aram na naran, Gabata.)
14 A bješe petak uoèi pashe oko šestoga sahata; i Pilat reèe Jevrejima: evo car vaš.
Faiꞌ naa, Fai Sadꞌia fefeta Paska. Mbei ma reorendun, ma hofernor nafadꞌe atahori Yahudi ra nae, “Mete leo! Eni, hei manem!”
15 A oni vikahu: uzmi, uzmi, raspni ga. Pilat im reèe: zar cara vašega da razapnem? Odgovoriše glavari sveštenièki: mi nemamo cara osim æesara.
Te ara nggasi rahereꞌ rae, “Mendi E dea nema! Tao isa E leo! Mbaku E neu hau ngganggeꞌ a!” Boe ma hofernor akaꞌ natane naꞌasusuuꞌ se nae, “Dadꞌi taꞌo bee? Hei masud ma, au musi tati isa hei mane ma ia, do?” Basa ma malangga agama Yahudi ra malangga nara rataa rae, “Hai manem akaꞌ esaꞌ a, naeni Keser! Nda hambu laen sa ena!”
16 Tada im ga dakle predade da se razapne. A oni uzeše Isusa i odvedoše.
Basa ma, hofernor fee Yesus neu soldꞌadꞌu ra, fo reu mbaku risa Yesus sia hau nggangeꞌ a. Soldꞌadꞌu ra simbo rala Yesus.
17 I noseæi krst svoj iziðe na mjesto koje se zove košturnica a Jevrejski Golgota.
Boe ma Ana lemba nala hau ngganggen de dea nema mia kota. Ara risiꞌ mamanaꞌ esa, naran “Mamana Langga Ruiꞌ”. (Sia sira dedꞌea Aram, mamanaꞌ naa naran, Golgota.)
18 Ondje ga razapeše, i s njim drugu dvojicu s jedne i s druge strane, a Isusa u srijedi.
Losa naa, ma ara mbaku Yesus neu hau ngganggeꞌ esa. Ara tao taꞌo naa neu atahori laen rua boe. Ara londa-mbaku esa sia Yesus bobꞌoa onan, ma esa fai sia bobꞌoa diin, de Yesus sia ruꞌa se taladꞌa nara.
19 Pilat pak napisa i natpis i metnu na krst; i bješe napisano: Isus Nazareæanin car Judejski.
Boe ma hofernor denu soldꞌadꞌu nara suraꞌ papaꞌ esa, de mbaku sia Yesus fafon ataꞌ. Sia papaꞌ naa ara suraꞌ oi,
20 I onaj natpis èitaše mnogi od Jevreja; jer mjesto bješe blizu grada gdje razapeše Isusa; i bješe napisano Jevrejski, Grèki, Latinski.
Ara suraꞌ papaꞌ naa, rendiꞌ dedꞌeat telu. Naeni: dedꞌea Aram, dedꞌea Yunani, ma dedꞌea Latin. Atahori Yahudi hetar baca sia papaꞌ fo nenesuraꞌ naa, huu Yesus mamana mamaten naa, deka no kota Yerusalem.
21 A Jevrejski glavari sveštenièki govorahu Pilatu: ne piši: car Judejski, nego da sam reèe: ja sam car Judejski.
Te malangga agama Yahudi ra malangga nara nda nau sa. De reu rafadꞌe hofernor rae, “Pak! Afiꞌ suraꞌ mae, ‘atahori Yahudi ra Manen’! Malole lenaꞌ suraꞌ mae, ‘Atahori ia oi eni, atahori Yahudi ra manen.’”
22 Pilat odgovori: što pisah pisah.
Te hofernor nataa nae, “Au denu se suraꞌ taꞌo naa. Dadꞌi hela neu leo!”
23 A vojnici kad razapeše Isusa uzeše njegove haljine i naèiniše èetiri dijela, svakome vojniku po dijel, i dolamu; a dolama ne bješe šivena nego izatkana sva s vrha do dna.
Leleꞌ soldꞌadꞌu ra mbaku Yesus neu hau ngganggeꞌ a, ma ara babanggi bua-baꞌun de mbedaꞌ neu mamana haa. Soldꞌadꞌu esa na hambu babanggiꞌ esa. Ma ara haꞌi rala badꞌu deaꞌ a fo nenetenu maꞌatemeꞌ mia ataꞌ losa raeꞌ, nda mana sooꞌ sa.
24 Onda rekoše meðu sobom: da je ne deremo, nego da bacimo kocke za nju kome æe dopasti. Da se zbude pismo koje govori: razdijeliše haljine moje meðu sobom, i za dolamu moju baciše kocke. Vojnici dakle tako uèiniše.
De ara ola-olaꞌ rae “Weh! Hita afiꞌ sika hendi badꞌun ia. Malole lenaꞌ, ata lea lot, fo tahine seka mana hambu e.” Naa tao natetu mana nenesuraꞌ sia Lamatualain Susura Meumaren oi, “Ara babanggi au bua-baꞌu ngga, boe ma ara lea lot fo hambu au badꞌu ngga.” Basa ma soldꞌadꞌu ra tao taꞌo naa.
25 A stajahu kod krsta Isusova mati njegova, i sestra matere njegove Marija Kleopova, i Marija Magdalina.
Sia naa, hambu inaꞌ hira rambariiꞌ. Naeni: Yesus maman, Yesus teꞌon, Klopas saon Maria, ma Maria mia kambo Magdala.
26 A Isus vidjevši mater i uèenika koga ljubljaše gdje stoji reèe materi svojoj: ženo! eto ti sina!
Yesus nita maman nambariiꞌ sia naa, naꞌabꞌue no ana mana tunggan fo Ana sueꞌ a, naeni au, Yohanis. De nafadꞌe maman nae, “Mama. Eni ia, mama anan.”
27 Potom reèe uèeniku: eto ti matere! I od onoga èasa uze je uèenik k sebi.
Boe ma Ana nafadꞌe au nae, “Taꞌo ia. Leleꞌ ia, tao e dadꞌi mama ma leo!” Boe ma, eniꞌ a leleꞌ naa, Yesus maman leo no au.
28 Potom znajuæi Isus da se veæ sve svrši, da se zbude pismo reèe: žedan sam.
Basa naa ma, Yesus bubꞌuluꞌ nae, Eni tao basa ue-tataon ena. Naa tao natetu basa saa fo Lamatualain Susura Meumaren suraꞌ memaꞌ mia fai maꞌahulun ena. Boe ma Ana nae, “Au uꞌumadꞌa ena.”
29 Ondje stajaše sud pun octa; a oni napuniše sunðer octa, i nataknuvši na trsku, prinesoše k ustima njegovijem.
Sia naa hambu anggor maꞌeiꞌ sia nggusi anaꞌ esa rala. Boe ma, soldꞌadꞌu ra haꞌi lombu fo boroꞌ neu anggor, ma tao neu hau eꞌetuꞌ esa tonggon, de dunggu neu nudꞌun.
30 A kad primi Isus ocat reèe: svrši se. I preklonivši glavu predade duh.
Leleꞌ Yesus musi nala anggor a, ma Ana olaꞌ nae, “Basaꞌ e nateꞌe ena.” Boe ma langgan loe, ma etu hahaen neuꞌ ena boe.
31 A buduæi da bješe petak, pa da ne bi tijela ostala na krstu u subotu jer bijaše veliki dan ona subota Jevreji moliše Pilata da im prebiju golijeni pa da ih skinu.
Faiꞌ naa nandaa no fai kaliman. Tungga agama hohoro-lalanen, atahori Yahudi ra musi sadꞌia sia faiꞌ naa, fo mbilaꞌ neu na soru sira fai hule-oꞌen. Naeni de ara nda nau atahori ao sisi mamaten doko-doko nakandoo sia hau ngganggeꞌ nandaa no fai hule-oꞌeꞌ sa. Huu fai hule-oꞌeꞌ naa, fai malole. Dadꞌi atahori Yahudi ra malangga nara roꞌe hofernor fo denu atahori reu poko ratiku atahori mana sia hau ngganggeꞌ ra ei rui nara. No taꞌo naa, ara mate lai-lai, fo atahori lai-lai reu raꞌondaꞌ ao-sisi mamaten feꞌe fai.
32 Onda doðoše vojnici, i prvome dakle prebiše golijeni i drugome raspetome s njim.
De soldꞌadꞌu ra reu mia naa, poko ratikuꞌ atahori esa ei ruin. Basa naa, ma ratikuꞌ atahori esa fai ein. Karuaꞌ naa ra, naeni, atahori fo ara mbaku se ona esaꞌ ro Yesus.
33 A došavši na Isusa, kad ga vidješe da je veæ umro, ne prebiše mu golijeni;
Te leleꞌ ara losa Yesus, ara rita E mate tebꞌe ena. Naa de ara nda poko ratikuꞌ ei na sa.
34 Nego jedan od vojnika probode mu rebra kopljem; i odmah iziðe krv i voda.
Te soldꞌadꞌu esa haꞌi nala tee na, de mbau neu Yesus mbambaun. Boe ma raaꞌ nandali ma oe a nandali dea nema.
35 I onaj što vidje posvjedoèi, i svjedoèanstvo je njegovo istinito; i on zna da istinu govori da vi vjerujete.
(Atahori esa mana nita mataꞌ naa, naeni au. Au ita basaꞌ e, ma au suraꞌ matetuꞌ sia ia. Huu au bubꞌuluꞌ saa fo au duiꞌ a, naa tebꞌe, naa fo ama bisa mimihere au oꞌola ngga.)
36 Jer se ovo dogodi da se zbude pismo: kost njegova da se ne prelomi.
Basa dalaꞌ ia dadꞌi, huu Lamatualain Susura Meumaren suraꞌ oi, “Eni rui nara, esa nda tiku sa boe.”
37 I opet drugo pismo govori: pogledaæe onoga koga probodoše.
Sia Susura Meumareꞌ a, hambu mamanaꞌ laen nenesuraꞌ oi, “Dei fo ara rita atahori fo ara mbau ralaꞌ a.”
38 A potom Josif iz Arimateje, koji bješe uèenik Isusov ali kradom od straha Jevrejskoga, moli Pilata da uzme tijelo Isusovo, i dopusti Pilat. Onda doðe i uze tijelo Isusovo.
Hambu atahori esa, naran Yusuf, mia kambo Arimatea. Eni dadꞌi Yesus ana mana tunggan boe. Te ana tungga Yesus no naꞌafuniꞌ, huu namatau atahori Yahudi ra malangga nara. Ana neu sia hofernor Pilatus, noꞌe isin mbali hofernor, fo haꞌi nala Yesus ao-sisi mamaten. Hofernor simbo no maloleꞌ boe. De Yusuf neu naꞌondaꞌ Yesus ao-sisi mamaten, boe ma nendi e.
39 A doðe i Nikodim, koji prije dolazi k Isusu noæu, i donese pomiješane smirne i aloja oko sto litara.
Nikodemus neu namaloloꞌ no Yusuf boe. Eni fo fai maꞌahulun neu nandaa no Yesus tetembaꞌ. Ana hasa rambe naen seli, mbei ma kilo telu nulu telu (33 kilo), de ngganggari neu Yesus ao-sisi mamaten.
40 I uzeše tijelo Isusovo, i obaviše ga platnom s mirisima, kao što je obièaj u Jevreja da ukopavaju.
Boe ma ara mboti Yesus ao-sisi mamaten rendiꞌ teme bangganaꞌus. Mete ma ara feo lao esa, na ara ngganggari rambe dei. Ara tao taꞌo naa, tungga atahori Yahudi ra hadꞌa-dalan neꞌoi atahori mates.
41 A bijaše blizu onoga mjesta gdje bješe razapet, vrt, i u vrtu grob nov, u koji niko nikad ne bješe metnut.
Naa, nda naꞌadꞌooꞌ mia mamanaꞌ fo Yesus mate a, hambu osi esa. Sia osi naa, atahori feꞌe paa basa rates esa na. Ara nda feꞌe tao rita mamates rala neu sia naa sa.
42 Ondje dakle petka radi Jevrejskoga, jer bješe blizu grob, metnuše Isusa.
Leleꞌ naa, atahori Yahudi ra fai nehehere nara fo soru sira fai hule-oꞌen naeꞌ a basa ena. Naa de ara mbedaꞌ Yesus ao-sisi mamaten neu rates naa, huu mamanaꞌ naa, nda naꞌadꞌooꞌ sa.
